U Vojvodini, u neposrednoj blizini sela Turija, na pravcu između Srbobrana i Bečeja nalazi se Beljanska bara.

Prisustvo brojnih retkih vrsta flore i faune vodenih, močvarnih i vlažnih zaslanjenih staništa i reliktnih staništa nizijskih tresava ukazuje da Beljanska bara predstavlja jedno od očuvanih vlažnih područja.

Prirodno dobro „Beljanska bara“ nastaje od nekoliko plitkih dolova koji se sastaju 3 km severno od Starobečejskih salaša, zatim teče u pravcu jugozapada i uliva se u Veliki bački kanal kod Turije.

Ukupna površina Parka prirode „Beljanska bara“ iznosi 173,1211 ha.

Beljanska bara je stanište oko 250 vrsta biljaka i životinja, od čega je više od 50 zaštićeno, a 83 strogo zaštićeno. To je očuvan vodotok sa 136 vrsta ptica i 23 vrste riba. Baru najviše ugrožava okolno poljoprivredno zemljište, sa kojeg se slivaju hemijska zaštitna sredstva.

U Parku prirode Beljanska bara otvorena je staza zdravlja dužine preko četiri kilometra, kod ušća u Veliki bački kanal u Turiji. Park je proglašen za zaštićeno područje III kategorije, ukupne površine 173 ha. Park je stanište retkih i ugroženih biljnih vrsta, kao što su barska paprat (Thelypteris palustris), iđirot (Acorus calamus), močvarna kopriva (Urtica kioviensis), mešinka (Urticularia australis, syn. U.negletca), panonski zvezdan (Aster tripolium subsp. pannonicus), žabljak (Zanichellia palustris) i Tabernemontanova zuka (Scirpus lacustris subsp. tabernemontani).

Prvi dostupni podaci o sastavu ihtiofaune Beljanske bare potiču iz šezdesetih godina XX veka i u njima su zabeleženi: šaran, grgeč, karaš, linjak, crvenperka, beloperka, deverika, štuka, smuđ, manić i retki primerci soma.

Tokom istraživanja sprovedenih 2007. i 2008. godine, evidentirano je 23 vrste riba, od toga: iz porodice šarana (Cyprinidae) – 14 vrsta, grgečki (Percidae) – 3 vrste, i Esocidae, Ictaluridae, Gobiidae, Cobitidae, Siluridae i Centrarchidae sa po jednom vrstom.

U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, donet je Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva koje imaju poseban značaj. Sa ovog spiska, zabeleženo je 11 vrsta. Među strogo zaštićenim vrstama nalaze se zlatni karaš (Carassius carassius), linjak (Tinca tinca) i čikov (Misgurnus fossilis), dok su sa spiska zaštićenih vrsta prisutne štuka (Esox lucius), deverika (Abramis brama), crnooka deverika (Abramis sapa), bucov (Aspius aspius), šaran (Cyprinus carpio), som (Silurus glanis), grgeč (Perca fluviatilis) i smuđ (Sander lucioperca).

Izvor: Beljanska bara studija zaštite